Završna konferencija EU projekta „Razvoj inkluzivnog predškolskog modela“

Na Konferenciji su predstavljena postignuća Projekta te Priručnik za razvoj inkluzivnih ustanova ranog i predškolskog obrazovanja. Autorica priručnika je dr.sc. Ljiljana Pintarić Mlinar koji je tiskan u 800 primjeraka te kao poklon odaslan na 600 adresa dječjih vrtića i relevantnih institucija na području Republike Hrvatske.
Na Završnoj konferenciju, uz voditeljicu projekta ravnateljicu Dječjeg vrtića Radost Jadranku Stojković, gradonačelnika Zvonimira Novosela bili su prisutni i zamjenici gradonačelnika Stipe Bučar i Domagoj Šlat, načelnik Općine Pisarovina Tomo Kovačić, načelnik Općine Krašić Josip Petković – Fajnik, predsjednica Gradskog vijeća Željka Kovačić, zamjenik predsjednice Ivan Budišćak te pročelnica Irena Strmečki Šlat.

Ispred Ministarstva znanosti obrazovanja i sporta, Konferenciji je prisustvovala, voditeljica Službe za predškolski odgoj i obrazovanje Marija Ivanković, ispred Agencije za odgoj i obrazovanje, viša savjetnica za ravnatelje predškolskih ustanova Inga Seme Stojnović i viša savjetnica za odgojitelje Tijana Vidović. Na Konferenciji su također bile gospođa Jasmina Muraja iz Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje te Gordana Horvat iz UNICEF-a. Tijekom provođenja projekta uspostavljena je vrijedna suradnja s Edukacijsko rehabilitacijskim fakultetom, pa su uz autoricu Priručnika profesoricu Ljiljanu Pintarić Mlinar, konferenciji prisustvovale i prof.dr.sc. Marta Ljubešić i prof.dr.sc. Zrinjka Stančić te mnogi drugi uvaženi gosti.

S Konferencije su odaslane mnoge poruke vezane uz potrebu uključivanja djece s teškoćama u redovan sustav odgoja i obrazovanja.

• Inkluzija je proces u kojem se djeca s teškoćama, bez obzira na stupanj i vrstu teškoća  odgajaju i obrazuju u okruženju sa svojim vršnjacima. Inkluzija se temelji na načelu da svaki pojedinac pripada društvu kojem na vlastiti način pridonosi, ona afirmira pravo na različitosti i promovira toleranciju, pretpostavlja probrazbu i promjenu cjelokupne zajednice, a ne samo odgojno obrazovnih institucija.
• Položaj djece s teškoćama u društvu mijenjao se tijekom povijesti od diskriminativnog preko samilosnog pristupa, zatim priznavanja prava na obrazovanje do današnjeg aktualnog koji promovira pravo i izjednačene mogućnosti kako u obrazovanju tako i u društvu.
• Okvirna procjena govori da svako deseto dijete ima neki oblik kognitivnih,  fizičkih, komunikacijskih i emocionalnih teškoća.
• Zakonska podloga te politike i obrazovne strategije u Hrvatskoj prilično su napredne i usmjerene prema inkluziji.
• Hrvatska je potpisnica svih relevantnih međunarodnih sporazuma koji štite ljudska prava i manjine , no unatoč dobro postavljenom zakonskom okviru , institucionalna zaštita prava manjina i dalje sporo napreduje. Načelo koje prožima hrvatske zakone je da je inkluzija najbolje rješenje za dijete te da samo u najtežim slučajevima ono treba biti smješteno u posebne ustanove.
• Inkluzivno obrazovanje mora biti opća politika i praksa duboko ukorijenjena  u redovite obrazovne programe, a ne specifična intervencija kojom se rješavaju problemi određene ranjive skupine.
• Modeli uključivanja djece s teškoćama nisu unificirani na razini Republike Hrvatske. Uključivanje djece s teškoćama ovisi o ustroju vrtića na lokalnoj razini. Premda je inkluzija prva alternativa za malu djecu s teškoćama  istina je da mnogi vrtići još uvijek nisu inkluzivni.
• Kakvoća uključenosti i napretka djece s teškoćama ovisna je o senzibilitetu odgojitelja, stručnih suradnika i čelnika predškolskih ustanova za potrebe ove djece. Dakle uspjeh inkluzivnog obrazovanja u najvećoj mjeri ovisi o različitim subjektima tog procesa koji su međusobnoj interakciji.
• Zahtjevna uloga odgojitelja postaje još složenija u inkluzivnim skupinama.  Nova paradigma odgojno obrazovne prakse ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja polazi od individualizacije kurikuluma prema razvojnim mogućnostima djece i poštivanjima različitosti.
• Prilagodba prostora, manji broj djece u skupinama treba biti imperativ u planiranju skupina na razini vrtića.

Nadamo se da će poruke s ove  Konferencije biti svojevrsna motivacija i drugim vrtićima da započnu i ustraju u provođenju inkluzije djece s teškoćama.